Zašto se za sport kaže da je zdravlje?

Svakako, svi koji se bave nekom vrstom sporta primjećuju njegov pozitivan učinak na svoje zdravlje. Jedan je od osnovnih čimbenika koji utječu na zdravo funkcioniranje organizma, dobru kondiciju ili oblikovanu figuru. Kako redovita tjelesna aktivnost može pomoći?

Bavljenje sportom pomaže u borbi protiv pretilosti.

To je vrlo važan čimbenik, jer prevelika tjelesna težina pridonosi bolestima zglobova, bubrega, dijabetesu i srčanom udaru. Redovito vježbanje općenito smanjuje rizik od srčanih bolesti. Studije su pokazale da fizički aktivni ljudi imaju dvostruko veću vjerojatnost da obole od srčanih bolesti od onih koji ne vježbaju. Osim toga, tjelovježba je osnova za prevenciju hipertenzije.

Ostati aktivan također pomaže u jačanju mišića, tetiva i ligamenata. To nas pak čini spremnijim i manje sklonim oboljenjima vezanim uz te dijelove tijela. Vježbanje sukoba također smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za više od 30 posto. Za one koji već imaju dijabetes, tjelesna aktivnost pomaže uravnotežiti razinu šećera u krvi. Izuzetno je zanimljiva činjenica da tjelovježba može smanjiti rizik od raka dojke, pluća ili debelog crijeva. Ovo je svakako jaka motivacija za redovito vježbanje – osobito na otvorenom.

rettmobil

Tjelesna aktivnost vrlo je dobra za mentalno zdravlje jer poboljšava dobrobit, pomaže u nošenju sa stresom, smanjuje tjeskobu i poboljšava kvalitetu sna. Osim toga, zahvaljujući proizvedenim endorfinima, odnosno “hormonima sreće”, tijelo ima više energije, zahvaljujući kojoj se lakše nosimo sa svakodnevnim problemima ili brojnim obavezama. Ljudi koji redovito vježbaju mogu očekivati ​​da će biti manje osjetljivi na bolesti. Tjelovježba poboljšava učinkovitost imunološkog sustava.

Bavljenje sportom također ima velik utjecaj na živčani sustav – posebno njegov središnji dio. To znači da oni koji redovito vježbaju imaju manje šanse za razvoj Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Kada se bavite sportom ili vježbanjem, trebali biste se sjetiti jedne izuzetno važne stvari. Ako je moguće, tijekom gimnastike otvorite prozore, a tijekom trčanja birajte mjesta u zelenim površinama, daleko od prometnih prometnica kojima prometuju vozila s unutarnjim izgaranjem. Da bi sport za nas bio zaista zdrav, najbolje ga je prakticirati na otvorenom. Trčanje po automobilskim cestama natjerat će naše tijelo da apsorbira puno više štetnih tvari nego tijekom uobičajenog kretanja. Ovo je osobito važno u slučaju velikih zagađenih aglomeracija.

Koliko često i koliko dugo trebate vježbati da biste bili u dobroj formi i poboljšali rad svog tijela? Svakodnevnom tjelovježbom, čak i 30-minutnom, možemo poboljšati svoje mentalno i tjelesno zdravlje. Treba imati na umu da vježbe ne moraju uključivati ​​niti jedan napor od 30 minuta. Ako nam je to teško, vježbe možete podijeliti u dvije 15-minutne ili tri 10-minutne faze. Ipak, najvažnija je redovitost, zbog čega će nam trebati velika doza odricanja.

Kaže se: „U zdravom tijelu zdrav duh“ ili jednostavno „sport je zdravlje“.

Neki ovim tvrdnjama pariraju uzrečicom: “Sportom do invaliditeta”. Tko je u pravu? Kako bismo pronašli najopsežniji, pouzdaniji odgovor, vrijedno je razmotriti argumente obiju strana u sporu. Saznajte isplati li se doista biti aktivan i baviti se sportom amaterski ili profesionalno.

Na samom početku istaknimo osnovno pitanje. Svaka sportska disciplina podrazumijeva različitu vrstu napora, stimulira različite dijelove tijela, zahtijeva različitu aktivnost. Stoga je nemoguće u jedan red staviti nogometaše, skakače, rukometaše, biatlonce, boksače, tenisače i predstavnike svih drugih sportova. To se odnosi i na pozitivne i na negativne učinke na zdravlje. Ipak, pokušajte odabrati informacije koje su vam zanimljive – zbog sporta kojim se bavite ili onog kojim se tek razmišljate baviti.